Kognitivna reaktivnost na tužno raspoloženje kao čimbenik rizika za ponovno pojavljivanje depresije

Sažetak

Prema kognitivnim teorijama depresije, ranjivost za nastanak i ponavljanje depresije leži u određenoj vrsti kognitivne disfunkcije ili neprilagođenoj obradi kognitivnih informacija. Ovaj pregledni rad ima za cilj razjasniti ulogu kognitivne reaktivnosti na tužno raspoloženje kao čimbenika rizika za ponovno pojavljivanje depresije, njezin mehanizam i mjerenje, kako bi se omogućilo prilagođeno liječenje i prevencija depresije. Provedena je sveobuhvatna pretraga baza podataka PsycInfo, PubMed i Web of Science. Teasdaleova hipoteza diferencijalne aktivacije sugerira da prvi depresivni epizoda uspostavlja specifične disfunkcionalne obrasce obrade informacija koji ostaju latentni nakon oporavka, ali se mogu ponovno aktivirati depresivnim raspoloženjem. Ta aktivacija dodatno jača disfunkcionalne obrasce obrade i tako stvara začarani krug ponavljanja depresije. Teasdale taj koncept naziva kognitivna reaktivnost. 

Kognitivna reaktivnost (KR) definira se kao razina do koje pojedinac doživljava negativnu promjenu u kognitivnom sadržaju i procesima tijekom tužnog raspoloženja. Nalazi našeg pregleda sugeriraju da se KR može konceptualizirati kao čimbenik rizika prisutan kod ranjivih osoba prije pojave depresije, koji razlikuje ranjive od neranjivih skupina čak i u remisiji, te koji predviđa povratak depresije. Također postoje istraživački dokazi da je trajanje prve depresivne epizode, bez obzira na njezin intenzitet, od ključne važnosti za formiranje kognitivne reaktivnosti na tužno raspoloženje. 

Na temelju rezultata iz različitih zemalja zaključujemo da je Indeks osjetljivosti na depresiju, LEIDS-R, obećavajući test za mjerenje kognitivne reaktivnosti na tužno raspoloženje (KR). Rezultati prethodnih istraživanja ukazuju na važnost interaktivnog pristupa pri ispitivanju čimbenika koji doprinose ponavljajućem tijeku depresije.